Slijedite nas

Što je astma?

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva (bronha). Ovisno o težini bolesti, manifestira se različitim simptomima koji mogu biti stalni ili periodički. Najčešći simptomi astme su:
• napadaji suhog kašlja (ponekad samo suho kašljucanje)
• osjećaj nedostatka zraka sa ili bez fenomena čujnog disanja poput fućkanja ili piskanja
• pritisak u prsnom košu uz osjećaj napuhnutosti pluća
• noćno ili ranojutarnje buđenje (obično pred zoru) zbog osjećaja nedostatka zraka ili suhog kašlja

Simptomi obično prolaze spontano ili nakon uzimanja odgovarajućih lijekova.

U podlozi astme je kronična upalna reakcija sluznice dišnih puteva, najčešće alergijska, koja u fazama pogoršanja uzrokuje stezanje mišića malih dišnih puteva i pojačano stvaranja sluzi što dovodi do otežanog protoka zraka te uzrokuje gušenje i druge simptome bolesti. Kod alergijske astme napadaje uzrokuju različiti alergeni, a kod nealergijske razni nealergijski čimbenici: fizički napor, udisanje hladnog i suhog zraka, virusne infekcije, jake emocije, zagađenje zraka (najčešće duhanskim dimom).

Zašto nastaje astma?

U podlozi astme je kronična upalna reakcija, često alergijska. Upala sluznice uzrokuje poremećaj u funkcioniranju mišića dišnih puteva koji tako postaju hiperreaktivni. Hiperreaktivnost zapravo znači da će ti mišići, kao odgovor već na malu količinu provokacijske tvari, burno reagirati stiskanjem (spazmom) i tako uzrokovati suženje dišnih puteva. Do ovako burnog reagiranja u zdravih ljudi ne dolazi.
Osim hiperreaktivnosti, upala uzrokuje i pojačano stvaranje sluzi koja se nakuplja u dišnim putevima te tako dodatno onemogućava protok zraka. Svi ovi poremećaji kod bolesnika izazivaju već navedene simptome nedostatka zraka, gušenja, piskanja ili sipnje pri disanju, kašlja itd. Pri protoku zraka kroz tako sužene dišne puteve prilikom izdisaja nastaju zvučni fenomeni "sviranja" ili "fućkanja" koji su karakteristični za napad astme. Važno je znati da je određena razina upale prisutna i između napadaja, a da se napadaji javljaju kada se intenzitet upale pojača, osobito nakon intenzivnije izloženosti vanjskim ili unutrašnjim čimbenicima (pokretačima astme).

Koji oblici astme postoje?

Najčešće se astma dijeli na alergijsku (ekstrinzičku, egzogenu) i nealergijsku (intrinzičku, endogenu) astmu. Ova se podjela temelji na činjenici da u nekih bolesnika napadaje pokreću vanjski uzročnici (alergeni), a u drugih razne fizikalni ili kemijski čimbenici.

Sezonske alergije nastaju periodički, sezonskim otpuštanjem peludi sa raznih biljaka. U anglosaksonskoj literaturi se, mada djelomice pogrešno, nalazi i naziv "Hay fever" ili žetelačka groznica, koji je uveo 1828. godine britanski liječnik John Bostock, primijetivši da mu se simptomi pogoršavaju za vrijeme sezone košnje. Ukoliko se vaše smetnje pojavljuju samo u određeno godišnje doba, vjerojatno ste alergični na pelud trava, drveća ili korova, koje se po okolini raznosi vjetrom. Možete istovremeno biti alergični na više biljaka, pa imati smetnje na proljeće zbog peludi stabala, a na jesen zbog peludi korova. Zato je svaki slučaj poseban i zahtijeva odgovarajuću dijagnostiku i liječenje.

Ukoliko vaše smetnje traju tijekom cijele godinu ili se razbuktavaju nekoliko puta godišnje (perenialne/godišnje alergije), moguće je da ste alergični na tvari čije pojavljivanje nije vezano za godišnje doba, kao što su to npr. kućna prašina (nalazi se u kućnom namještaju, posteljini, tepisima, madracima i dr.), dlaka kućnih ljubimaca i njihova slina, izlučevine žohara, spore raznih gljivica itd. Moguće je istovremeno razviti preosjetljivost i na pelud biljaka i na spore gljivica!

U posebnu skupinu izdvaja se astma izazvana lijekovima, fizičkim naporom, emotivnim stresom i sl. Nekada korišteni termin "srčana astma" ili "kardijalna astma" označavale su stanje otežanog disanja kod srčanih bolesnika. Radi se o potpuno drugačijim bolestima i ovi termini danas se više ne koriste. U nekih bolesnika simptome otežava i prisutnost GERB-a (tj. refluksne bolesti).

Kako se astma klasificira prema postignutoj razini kontrole?

Ovu klasifikaciju stvorila je međunarodna inicijativa GINA (Global INitiative for Asthma). Prema GINA smjernicama astma se prema postignutoj razini kontrole bolesti dijeli na tri stupnja:
1. kontroliranu astmu (simptomi i potreba za dodatnim bronhodilatatorom do najviše 2x tjedno)
2. djelomično kontroliranu astmu
3. nekontroliranu astmu

Kako se astma klasificira prema težini simptoma?

Danas se astma ovisno o učestalosti pogoršanja simptoma i njihovoj težini, dijeli na četiri stupnja. Ovu klasifikaciju stvorila je GINA (Global INitiative for Asthma), a služi kako bi se olakšao pravilan odabir terapije. Prema GINA smjernicama astma se dijeli na:
1. povremenu
2. blagu trajnu
3. umjerenu trajnu
4. tešku trajnu
Ovo stupnjevanje omogućuje lakši odabir terapije i danas je prihvaćeno u većini europskih zemalja uključujući i Hrvatsku. Više detalja možete dobiti na stranicama GINA inicijative.

Što je alergija?

"Alergija" je pojam koji označava preosjetljivost na pojedine tvari (alergene) koje su kod zdravih ljudi potpuno bezopasne. U dodiru s alergenima dolazi do rekacije tijela i pojave simptoma poput kihanja, svrbeža nosa i očiju, suzenja te curenja ili začepljenost nosa. U medicini se ovakvi simptomi nazivaju raznim nazivima kao npr. alergijski rinitis, rinosinuitis, rinokonjuktivitis, polenoza itd.
Kod nekih ljudi javljaju se još teže smetnje, kao što su teško disanje, gušenje i tzv. "sviranje" u prsima. Ovakvo stanje naziva se alergijskom astmom (ili "Asthma bronchiale"). Povezanost alergije i astme je vrlo česta pojava. Smatra se da oko 40% bolesnika s alergijskim rinitisom ima astmu, a da čak 90% bolesnika s astmom ima i alergijski rinitis. Alergijski rinitis često prethodi astmi, pa se smatra izravnim rizikom razvoja astme. Za učinkovito liječenje astme neophodno je i istovremeno liječenje alergijskoga rinitisa.

Što je astma uzrokovana nesteroidnim antireumaticima?

U ovom, relativno rijetkom obliku astme, napadaje uzrokuje uzimanje lijekova koje nazivamo nesteroidnim protuupalnim lijekovima. U ovu skupinu pripada i ranije najčešće korištena acetilsalicilna kiselina (tržišno poznata kao Aspirin), otuda i ime "aspirinska astma". Svi srodni lijekovi, a to je većina lijekova koji se rabe za smirenje bolova ili reumatskih tegoba, mogu u osjetljivih bolesnika izazvati napadaje astme. Napadaji astme uzrokovani na ovaj način mogu biti vrlo jaki, ponekad i pogibeljni, osobito ako se neki od spomenutih lijekova primijeni u obliku injekcije.